Pretplata Donacije
sr | fr | en | +
Accéder au menu

GLOBALNA PREHRAMBENA KRIZA

Zašto nam je glad opet pred vratima

Posle letnjih toplotnih talasa i megapožara, pitanje izlaska iz sistema koji proizvodi ekološku pustoš trebalo bi da bude u središtu svake političke rasprave. U Francuskoj, međutim, predsednički kandidati radije posežu za poznatim temama: štednjom, imigracijom i porezima. U međuvremenu sazreva nova globalna pretnja. Nestašice hrane mogle bi širom sveta da rasplamsaju još jedan požar, požar društvenog gneva.

JPEG - 1 Mio
@Hanna Morris

Talasi se između dva naleta na obalu obično povuku. Ovog leta, međutim, klimatski udari nisu ostavljali takav predah. Toplotni talasi nizali su se bez prekida, kao da nas je preplavila vrela plima. Temperature iznad 40 stepeni u pojedinim trenucima zahvatile su čak 40 odsto teritorije Francuske i pretvorile zemlju u užarenu peć. Ponegde sasvim doslovno: megapožari, sposobni da stvore sopstveni vremenski sistem, progutali su gotovo sto hiljada hektara. Takvo razaranje nikada ranije nije zabeleženo. U Španiji je izgorela gotovo dvostruko veća površina. Pogođena je čitava zapadna Evropa.

„Srećom, jesen se približava!“, umiruju nas meteorološki bilteni, dok informativni kanali s olakšanjem pozdravljaju pad temperature. Najgore je, reklo bi se, iza nas i napokon ulazimo u mirnije razdoblje. Takvo tumačenje, međutim, meša tri udarca kojima se u pozorištu najavljuje podizanje zavese sa samom dramom. Jer sve tek počinje. Pored bujičnih kiša koje obično stižu posle velikih vrućina, suša i požari aktivirali su tempiranu bombu, a rat koji su Vašington i Tel Aviv poveli protiv Teherana skratio joj je fitilj zatvaranjem Ormuskog moreuza.

Jedan prizor govori sam za sebe. Kako se nivo reka spušta, u Labi, Dunavu i Rajni iz vode ponovo izranja kamenje. Na njemu su ponekad uklesane godine ranijih velikih suša: 1616, 1746, 1842… Bila su to razdoblja propalih žetvi, vrtoglavog rasta cena i nestašica. Otuda i naziv za te zlokobne kamene površine koje danas ponovo izlaze na videlo: „kamenje gladi“.

Temza i Po imali su u julu najniže protoke u trideset četiri godine merenja, navodi evropska služba za praćenje klimatskih promena Kopernikus. U Francuskoj Sena sada opstaje „na infuziji“, pošto polovinu njenog protoka obezbeđuju akumulaciona jezera uzvodno od reke i njenih pritoka, u Šampanji i Burgundiji. U 40 odsto praćenih manjih vodotokova voda je prestala da teče na pojedinim deonicama, a 92 departmana uvela su ograničenja upotrebe „plavog zlata“. Prirodno kruženje vode narušavaju betoniranje i zaptivanje zemljišta, kao i poljoprivredne prakse koje podstiču površinsko oticanje i otežavaju obnavljanje podzemnih voda.

Posledice po useve već su dramatične. Statistička služba francuskog Ministarstva poljoprivrede procenjuje da će rod kukuruza 2026. godine biti manji za 35 odsto, što je najslabiji rezultat od 1980. godine. „Postoji opasnost da neke vrste povrća nestanu sa rafova“, upozorava Siril Pogu, kopredsednik francuske Federacije proizvođača povrća. „Gubici su ogromni, a kod zelene salate, brokolija, praziluka, kupusa i rotkvica dostižu i 100 odsto“. U Belgiji se kod žitarica „lako može govoriti o padu prinosa od 10 do 30 odsto“, procenjuje Gijom van Binst, generalni sekretar Saveza mladih poljoprivrednika. Isto prijavljuju i britanski proizvođači.

Za svetsko snabdevanje hranom ovo je još jedan težak udarac, posle posledica rusko-ukrajinskog sukoba i izraelsko-američkog rata protiv Irana. Kako se navodi u izveštaju Evropskog parlamenta iz 2022. godine, Ukrajina je pre rata obezbeđivala gotovo polovinu žitarica i četvrtinu živinskog mesa koje je Evropa uvozila. Rusija i Ukrajina zajedno su učestvovale sa 30 odsto u svetskom izvozu pšenice i približno isto toliko u izvozu ječma. Moskva sada gađa ukrajinske brodove i blokira crnomorske luke preko kojih je išlo 90 odsto ukrajinskog poljoprivrednog izvoza. Kijev napada ruske luke i silose za žito. Tokovi žitarica zato su ozbiljno poremećeni.

Jednako su poremećeni i tokovi sirovina neophodnih za proizvodnju đubriva u Arapsko-persijskom zalivu. Posle američkih bombardovanja Irana i zatvaranja Hormuškog moreuza, oštećeni ili ugašeni proizvodni pogoni izazvali su nestašicu ključnih sirovina, rast cena i (…)

Obim celog teksta : 1 794 reči.

Ovaj tekst je rezervisan za pretplatnike

Izaberite svoju formulu pretplate i kreirajte svoj profil
Pretplati se
Pretplaćeni ste? Konektujte se kako biste pristupili tekstovima online
Identifikujte se

Mohamed Larbi Bugera

je univerzitetski profesor i autor, između ostalog, knjige La Pollution invisible, PUF, Pariz, 1997.

Podeli ovaj tekst