TEROR
The New York Review of Books podseća na neke elementarne stvari u recenziji knjige istoričara Timotija Taketa (22. jun).
Iako krvavi aspekti Terora privlače pažnju medija, trebalo bi znati da je njegov bilans broja žrtava daleko manji od zamišljenog. Revolucionarni sud Pariza je 1793. i 1794. godine bio zaslužan za ne više od 2.700 mrtvih. Vlada je sveukupno bila odgovorna za između 30.000 i 40.000 smrti u čitavoj Francuskoj – sudskim ili prekim izvršenjem, linčem, umiranjem u zatvoru itd. Tome bi trebalo dodati i žrtve građanskog rata u Vendeji, njih preko 250.000 na obe strane sukoba. U poređenju s tim, ratovi vođeni protiv revolucionarne Francuske i potom napoleonske kampanje usmrtili su, između 1792. i 1815. godine, gotovo milion i po Francuza, a bez ikakve sumnje i pet miliona Evropljana. Uticaj transatlantske trgovine robljem bio je podjednako brutalan: četiri do šest miliona ljudi deportovano je u Ameriku tokom XVIII veka, uz stopu smrtnosti tokom putovanja od 30–40% i još većom smrtnosti po dolasku. Republikanska vlada koja je nadgledala Teror bila je ista ona koja je 1794. godine ukinula ropstvo (Napoleon ga je kasnije ponovo uveo).
INSIGNIJE
Zakon o zabrani nacističke i komunističke propagande, koji je u Ukrajini usvojen juna 2015. godine, neravnopravno se primenjuje, piše onlajn časopis Korrespondent.net (18. maj). „Insignije 14. Halitčina-SS divizije ne nalaze se [na spisku simbola] čije su rasturanje i upotreba zabranjeni u Ukrajini“, izjavio je Volodimir Vjatrovič, direktor Instituta za nacionalno sećanje. Prisetimo se da je prošle godine u Lavovu održan komemorativni marš u čast ove divizije. U isto vreme, jedan student iz ovog grada osuđen je 10. maja na dve godine zatvora i šest meseci uslovno zbog deljenja komunističkih simbola na društvenim mrežama.
ESCAJG
Ruska kompanija „RN-Aerokraft“ odustala je od kupovine velike količine pribora za jelo nakon objavljivanja istraživanja na (…)