Iz zemljotresa koji je prodrmao Rusiju 1917. izrasla je priča o socijalnoj revoluciji praćenoj radikalizmom boljševičke partije čiji se emancipatorski projekat prvenstveno ticao obrazovanja masa. Njen autoritarni pristup, pogoršan „ratnim komunizmom“, podstakao je kritike još u Lenjinovo vreme, uz ključno pitanje: da li delovati sa narodom ili samo u njegovo ime? Oktobarska revolucija je uzdrmala ekonomiju, politiku, kulturu i čitav društveni poredak u Rusiji. Ali je potresla i čitav svet. U odsustvu očekivanih „komunističkih odgovora“ iz Zapadne Evrope, Revolucija je u potpunosti promenila zamišljeni kurs i u samoj Rusiji. Različite su interpretacije njenih dometa. Na pričerm danas možda najpoznatiji svetski ekonomista, Toma Piketi, statistički je utvrdio da su postojanje SSSR-a i „komunistička opasnost“ dovele do velikih koncesija na račun potčinjenih slojeva u Zapadnoj Evropi, tj. da je taj Hobsbaumov „kratki XX vek“ između 1918. i 1990. „zlatno dobra“ evropskog egalitarizma, te da je pad SSSR-a i nestanak „komunističke presije“ na kapitalizam nivo nejednakosti u ovim zemljama podigao do neslućenih razmera. U ovom specijalnom broju, na stogodišnjicu od dolaska boljševika na vlast u Rusiji, nudimo vam ponovno čitanje karaktera i posledica Oktobarske revolucije.
LMD