Pretplata Donacije
sr | fr | en | +
Accéder au menu

RIZIK PO CELU EVROPU

Zastarela nuklearna postrojenja u Jermeniji

Nuklearna elektrana u Mecamoru, blizu Aramvira, nalazi se između Aragaca, najvišeg vrha u Jermeniji (4,095m), i Ararata, najvišeg vrha Turske (5,165m) koji je 50 kilometara južno. Grupa žena brala je paradajz blizu kapije. „Naši muževi svi rade u elektrani, kažu da nema opasnosti“, kaže jedna, a druga dodaje: „Naravno, brine nas da će se opet desiti zemljotres“

Mecamor je izgrađen u sovjetskoj eri na veoma trusnom području, na mestu gde se susreću arapska i evroazijska tektonska ploča. VVER-440, prvi reaktor snage 400 megavati, pušten je u pogon 1976. godine, a posle njega je, 1979. godine, pušten i drugi istih kapaciteta. Zemljotres jačine 6,9 stepeni na Rihterovoj skali je 1988. godine lišio života 25,000 ljudi, stvorio 500,000 izbeglica i uništio grad Spitak koji se nalazi 70 kilometara severno. Vlada je iz predostrožnosti obustavila rad ova dva reaktora.

Nakon nezavisnosti, 1991. godine, Jermenija se suočila sa ozbiljnim nedostatkom energije, pogoršanim sukobom u Nagorno-Karabahu i blokadom od strane Azerbejdžana i Turske koja traje još od tada. Vlada je, uprkos zabrinutosti susednih zemalja, 1995. godine odlučila da ponovo pokrene drugi reaktor. Izaslanik Evropske unije je 2004. napisao da postrojenje „i dalje predstavlja prilično veliki rizik za celu Evropu, s obzirom na njegovu starost i veoma trusno područje na kom se nalazi“. Evropska unija je Jermeniji ponudila pomoć od 100 miliona evra da zatvori elektranu, ali je procenjeno da to nije dovoljno. „I dalje je stav Komisije da bi reaktor trebalo da bude ugašen što pre, budući da nije u skladu sa međunarodno priznatim standardima“, kaže Šeron Zarb iz Evropske službe za spoljne poslove.

„Mecamor je za nas pitanje života ili smrti. Ranih devedesetih smo imali ozbiljnu nestašicu energije. Počeli smo da previše iskorišćavamo vodu iz jezera Sevan i da masovno sečemo drveće. Ponovno puštanje elektrane u pogon je bilo od velike važnosti za našu ekonomiju i okolinu“, kaže bivši zamenik ministra energetike Areg Galstijan (sada savetnik pri jednom ministarstvu). Prema proceni vlade, elektrana danas snabdeva energijom 40% Jermenije.

Kao muzej na otvorenom

Premda jermenske nevladine organizacije redovno kritikuju vladu za nedovoljnu transparentnost, meni je data dozvola da uđem u Mecamor, koji liči na muzej nuklearnih pogona iz sovjetskog vremena na otvorenom. Zaposleni moraju da prođu pretres i detektor metala na ulazu, a grupe vojnika nadziru objekat. „Zemljotres 1988. godine nije slomio čak nijedan prozor“, kaže generalni direktor Movses Vardanijan i dodaje da su „od 1995. godine doneli 1,400 bezbednosnih mera“. U ovo spadaju i metalne ploče fiksirane za spoljni zid koje povećavaju otpornost na zemljotres, kao i unakrsno postavljeni potporni stubovi na višim spratovima, posebno u zgradi u kojoj su smešteni reaktori i turbine.

Fotografisanje donjeg dela hale je strogo zabranjeno. O razlozima za to dovoljno govori prašnjava gomila cevi i mašinerije koja pripada prvom reaktoru i koja nije korišćena od 1989. godine, iako je još montirana. Reaktor br. 2 koji je u funkciji je identična kopija prvog, ali je bolje očuvan. Parne cevi su zakrpljene metalnim pločama; ispod najvažnijih delova elektrane postavljeno je 64 hidraulička amortizera napravljena u Japanu. „U slučaju zemljotresa, oni će da apsorbuju udarni talas“, kaže Vahram Petrosija, direktor Armatoma (Naučno-istraživački institut za rad nuklearnih elektrana Jermenije), podražavajući surfera. Prema njegovim rečima, „elektrana može normalno da funkcioniše tokom maksimalnog ubrzanja tla od 0.47g“. Prema studiji Instituta za istraživanje električne energije koji je citirala Međunarodna agencija za atomsku energiju Ujedinjenih nacija (IAEA), maksimalno ubrzanje tla je 1988. prešlo 0,5g i možda došlo i do 1,0g.

Kontrolna soba je bila puna brojčanika i dioda uobičajenih 1970-ih godina prošlog veka. Proizvodnja elektrane, prikazana crvenim brojevima, kretala se između 258 i 362 megavati. Ekran kompjutera na zadnjem zidu pokazivao je iste vrednosti (…)

Obim celog teksta : 1 794 reči.

Ovaj tekst je rezervisan za pretplatnike

Izaberite svoju formulu pretplate i kreirajte svoj profil
Pretplati se
Pretplaćeni ste? Konektujte se kako biste pristupili tekstovima online
Identifikujte se

Damjan Lekofonije

PREVOD: Ana Radojević

Podeli ovaj tekst