Ramzan Kadirov je upravljao Čečenskom Republikom skoro osam godina, a da ga ruski predsednik Vladimir Putin nikada nije javno prekorio — sve do 4.decembra 2014, kada je napad grupe pobunjenika u gradu Grozni završio smrću 24 osobe. Nekoliko dana kasnije, čečenska vlast je primenila uobičajenu metodu, onu kolektivnog kažnjavanja, uništavajući kuće porodica pobunjenika. Međutim, potom je šef ruske države u javnom obraćanju uživo na televiziji podsetio kako "svi u Rusiji moraju poštovati zakone koji su na snazi".
Kao dokaz da se ne radi o prolaznoj nervozi, Putin je potom doveo u pitanje obnovu mandata Kadirova početkom aprila 2015. Njegov dužnik nije hteo da se igraju sa njegovim živcima, stoga je ukazao na to da razmišlja o ostavci. "To je bilo blefiranje, podsećanje da ne postoji alternativa za Kremlj i da mir u Čečeniji zavisi od njega", kaže Aleksej Malačenko, ruski stručnjak za islam i za Severni Kavkaz. Konačno, Kadirov je ostao na čelu Republike, nakon što je Putin inscenirao šou u kojem ga "moli" da ostane na toj poziciji, istovremeno tražeći od njega da bliskije sarađuje sa federalnim snagama — policijom, Federalnom sigurnosnom službom (FSB, bivši KGB) itd.
Prema Tanji Lokšini, direktorki organizacije Human Rights Watch u Moskvi, ove ponavljajuće kritike su znak da Kadirov više ne može ispuniti svoj deo ugovora [zadržati Čečeniju u Ruskoj Federaciji]. Napad od decembra 2014. je dokazao da oružani otpor i dalje postoji. Od tada, sve mlađi i mlađi ljudi uzimaju oružje u ruke protiv brutalnog Kadirovog režima. Kao rezultat toga, sve na šta je Kremlj od Kadirovog dolaska na vlast 2007. zatvarao oči, poput kolektivnog kažnjavanja i atentata u Čečeniji ili van nje, sada postaje predmet neprijatnih primedbi".
Simbolično se distancirajući od Kadirovog režima, Putin se nada da će ublažiti škrgutanje zubima u nekim delovima državnog aparata. "Kadirov ima dosta neprijatelja u Rusiji. Vojska i agenti FSB-a koji su se borili (…)
