Pretplata Donacije
sr | fr | en | +
Accéder au menu

TEHNOLOŠKA KATABAZA

Nagon smrti i mašinsko u slikama M. Đorđevića

Slikarski svet Mate Đorđevića nalazi se negde duboko, "u podzemlju" naše tehnološke svakodnevice. Sam taj svet, međutim, nema dubinu i, generalno, nema dimenzije. On se sastoji od mehaničko-organskih objekata koji leže u skučenim prostorima. Ovi "prostori" više predstavljaju negaciju same prostornosti nego fragment jednog šireg prostranstva koje bi se nalazilo izvan granica onog prikazanog. To se, verovatno najbolje može videti na dve slike, Katabasisi i Nekrofobija, koje nam daju svojevrstan pregled celine, ne samo tema slika Mate Đorđevića, već i univerzuma u kome su te teme prikazane.

Na slici Katabasisi vidimo antropomorfno biće, zelenog lica i melanholičnog pogleda, zaposleno upravljanjem kompleksne mašinerije sastavljanje od mehaničkih i organskih delova. Za samo to biće teško je reći da li je samo deo te mašinerije ili je samo "smešteno" u nju. Isto tako, za mnoge delove mašine teško je reći jesu li organskog ili mehaničkog karaktera. Neki od tih delova su oči koje se, poput zupčanika, vrte u mašini, netremice zureći u gledaoca. Mašina time, pored oragnskih i mehaničkih delova dobija i aspekte subjektivnosti. Čitav taj organsko-mehanički-subjektivni stroj i njegov operater ispunjavaju ceo prostor slike, ne ostavljajući mnogo mesta za pozadinu i dubinu: sklop mašine i operatera predstavlja sve što jeste, celokupnu realnost.

Nekrofobija čitav ovaj mehaničko-organski-subjektivni sklop smešta u jednu skučenu prostoriju. Na levoj strani te prostorije vidimo prozor - otvaranje ne-prostora ka mogućem prostranstvu. Ništa na slici, međutim, ne govori u prilog tome da to prostranstvo zaista i postoji. Prozor može biti samo pogled u prazninu, ništavilo. Suprotno prozoru, na desnoj strani porstorije, nalazi se kubistička skica prirodnog ili urbanog (nismo sigurni) pejsaža. Premda poput prozora sugeriše prostranstvo ili otvaranje, taj "pejsaž" ostaje zatvoren u zidovima prostorije koju ispunjavaju mašinerija i njen operater. Sam operater, više animalan nego antropomorfan, deluje kao "glava", sastavni deo mašine. Za razliku od operatera mašine na slici Katabasisi, ovde nema (…)

Obim celog teksta : 1 095 reči.

Ovaj tekst je rezervisan za pretplatnike

Izaberite svoju formulu pretplate i kreirajte svoj profil
Pretplati se
Pretplaćeni ste? Konektujte se kako biste pristupili tekstovima online
Identifikujte se

Darko Drašković

je filozof. Na Univerzitetu u Lozani je doktorirao na temi “Ideja prirode kod Dekarta i moderni i savremeni materijalizam“.

Podeli ovaj tekst