Nekadašnji kapetan padobranstva Žair Bolsonaro, izabran na čelo Brazila devetnaest meseci ranije. 31. maja 2020. godine napušta svoju predsedničku palatu da bi se pridružio demonstrantima koji zahtevaju da se vojnom intervencijom potčine Kongres i Savezni vrhovni sud (SVS), najviša pravna institucija u državi. To je četvrti protest od 11. marta 2020. godine, kada je Svetska zdravstvena organizacija (SZO), čiji rad brazilski predsednik kritikuje, širenje kovida-19 opisala kao pandemiju. S nesumnjivo sračunatom namerom da se scena ureže u pamćenje građana, Bolsonaro je odlučio da se na centralnom Trgu trostruke vlasti u Braziliji pojavi na konju vojne policije.
Premda se odlučio za jednostavnu plavu košulju, bez vojnih odlikovanja karakterističnih za konjičke fotografije Benita Musolinija, slika ne može a da ne podseti na italijanskog vođu. Da nije slučajnost u pitanju, potvrdila je nešto kasnija predsednikova objava na Fejsbuku u kojoj citira Dučea: „Bolje je živeti jedan dan kao lav, nego sto godina kao ovca.“
U ovakvom je ambijentu Brazil proveo prva tri meseca pandemije. Sve do tada činilo se da zemlja živi u onome što politikolog Adam Pševorski naziva „prikrivenim autoritarizmom “. Ovaj koncept ukazuje na postepeno urušavanje demokratije koje 1) progresivno napreduje, dok je 2) na snazi formalno poštovanje pravne države, koju 3) sprovode izabrani lideri a ne snage izvan političkog sistema. Nema tenkova na ulicama, pa prema tome ni vojne hunte koja svrgava političku moć.
Bolsonaro je, međutim, odlučio da iskoristi zdravstvenu krizu kako bi ubrzao urušavanje demokratije. Dok su drugi diktatorski nastrojeni lideri nametali stroge mere izolacije stanovništva kako bi proširili svoju moć, brazilski predsednik je, pak, eskalaciju sopstvene autoritarnosti pravdao borbom protiv preporuka nauke i struke. Inspirisan postupcima američkog predsednika Donalda Trampa, Bolsonaro se od početka založio za slobodu pojedinaca da nastave sa svojim poslovima, dok su guverneri nekoliko saveznih država — podržani od SVS-a i Kongresa — pozivali građane da ostanu kod kuće.
Da bi radikalizovao svoje neslaganje sa drugim predstavnicima vlasti, predsednik države je smenio dva ministra zdravlja, okrivljena za primenu stavova SZO, da bi tu funkciju potom poverio jednom generalu. Takođe, promovisao je hidroksihlorokin bez ikakvih dokaza o njegovoj efikasnosti; posećivao je proizvodne pogone i grlio se s ljudima ne koristeći pritom masku, niti poštujući propisanu fizičku distancu; pozvao je svoje sledbenike da obilaze bolnice i prave snimke navodno praznih bolničkih kreveta; zabranio je širenje informacija o napredovanju epidemije.
Drugim rečima, Bolsonaro je proizveo haos u zdravstvenom sistemu koji je rezulturao smrću oko 1.200 ljudi dnevno sredinom juna, dok je u istom periodu u Argentini (s pet puta malobrojnijom populacijom) taj broj iznosio 30. Dok je još uvek neizvesno da li je epidemija dostigla svoj vrhunac u Brazilu, ukupan broj smrti premašuje 50.000, što je gotovo polovina registrovanog broja umrlih (najvećeg na svetu) u Sjedinjenim Državama.
Kako je Bolsonaro započeo svoju profašističku konjičku paradu? Prvo, čineći se odvažnim. Krajem aprila otpustio je glavni oslonac svog meteorskog uspona, nekadašnjeg sudiju Seržija Mora, tvorca čuvene antikorupcijske operacije nazvane „Lava žato“. koji je do tog trenutka obavljao funkciju ministra pravde. S kojim ciljem? Da bi se nesmetano umešao u rad snažne federalne policije, brazilski ekvivalent američkom Federalnom istražnom birou (FBI), gde na hiljade policajaca učestvuje, između ostalog, u borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala.
„Ometanje pravde“
Od povratka demokratiji 1985. godine, predsednici Brazila su poštovali autonomiju federalne policije, koja je smatrana državnom, a ne vladinom strukturom. U govoru održanom 24. aprila prilikom napuštanja Ministarstva pravde i nakon što je dokumentovao pritiske kojima je bio izložen kako bi imenovao komandante policije lojalne predsedniku (pre svega u Rio de Žaneiru, gde je porodica Bolsonaro bila predmet kompromitujućih istraga), Moro je jasan: smena generalnog direktora federalne policije prethodnog dana „dovodi u pitanje (...) najznačajnije aktivnosti koje moraju garantovati poštovanje zakona“.
Smeštanje u zatvor nekadašnjeg načelnika vojne policije Fabrisija Kerosa, koje se odigralo 18. juna, ponovo je otkrilo probleme porodice Bolsonaro sa pravnim institucijama u Rio de Žaneiru. Keros je bivši savetnik senatora Flavija Bolsonara, jednog od predsednikovih sinova, a osumnjičen je za proneveru u vreme dok je bio član parlamenta savezne države Rio. Policija ga (…)