Pretplata Donacije
sr | fr | en | +
Accéder au menu

POTEŠKOĆE UTVRĐIVANJA „KOLATERALNIH ŠTETA“

Civili, prve žrtve bombardovanja u Iraku i Siriji

Intenzivna vazdušna bombardovanja u mnogobrojnim sukobima u Siriji i Iraku su za manje od deset godina usmrtila na hiljade civila. U svim slučajevima, umešane strane nastoje da umanje bilans koji im se pripisuje, poput međunarodnog saveza predvođenog Sjedinjenim Državama. Ili da ga poput saveznice sirijske vlade, Rusije, negiraju

Sjedinjene Države su u junu 2014. godine pokrenule vazdušne bombaške napade na Irak i Siriju da bi uništile „kalifatsku“ vojsku koju je proglasila Organizacija Islamske države (ID, čija je skraćenica na arapskom Daeš), pre no što su nekoliko meseci kasnije osnovale međunarodnu koaliciju sa šezdeset i četiri države članice. Rusija je, istovremeno, u septembru 2015. godine odlučila da vojno podrži režim Bašara el Asada koji samo što se nije srušio suočen sa pobunjeničkim pokretom širokih razmera, koji Damask smatra „terorističkim“ i nad kojim su džihadističke grupe ubrzo preuzele kontrolu \. Te dve intervencije će na karti dveju država ostaviti tragove od oko 75.000 vazdušnih „udara“.

Iako su namere i kontekst akcija međunarodne koalicije protiv ID i Moskve, bliske El Asadovom režimu, različiti, zajedničke su im razorne posledice koje imaju za stanovništvo. U bombardovanjima velikih međunarodnih vojski nastradalo je između 20.000 i 55.000 sirijskih i iračkih civila. Kako je takav bilans, koji ostaje poluzvanična procena, mogao biti ustanovljen i šta obuhvata? U kontekstu višestrukog sukoba obeleženog prisustvom strane vojske, prebrojavanje nenaoružanih žrtava je posebno teško budući da istovremeno zavisi od izjava učesnika u sukobu ali i od podataka koje su prikupile nevladine organizacije (NVO) čiji je rad više ili manje opšteprihvaćen. Dalje u tekstu ćemo prikazati bilanse kako intervencija međunarodne koalicije protiv Islamske države, tako i Rusije protiv sirijskih ustanika.

Savez, predvođen Vašingtonom, na mesečnom nivou objavljuje podatke o vazdušnim akcijama, no pitanje ubijenih civila je predmet izveštaja koji se ponekad daju dugo vremena nakon događaja. Na primer, u julu 2021. godine koalicija je navela da je od avgusta 2014. godine izvela 34.984 „udara“ — termin koji se sistematski koristi umesto bombardovanja — u Iraku i u Siriji. U njihovom izveštaju se može pročitati sledeće: „Prema raspoloživim podacima, zajednička međuvojna radna grupa procenjuje da je tokom tog perioda koalicija udarima nehotice ubila najmanje 1.417 civila.“ 

Zakasnele potvrde

Ta dokumenta su uvek propraćena istim opravdanjem: „Sprovodimo postupak veoma preciznog ciljanja svih naših udara kako bismo jamčili strogo poštovanje zakona o oružanim sukobima pokušavajući da izbegnemo kolateralne štete. Svaki nesrećno izgubljeni život je tragičan, a naš cilj ostaje da preduzmemo sve moguće mere predostrožnosti kako ne bismo, u hajci na nemilosrdnog neprijatelja, ugrozili civile.“ Koalicija u svojoj izjavi podvlači da se još ispituje više desetina „izveštaja“, odnosno incidenata, koje su prijavili spoljni izvori — uglavnom NVO —, lokalni mediji, kao i upozorenja objavljena na društvenim mrežama (Twitter, Facebook) ili ona na koja se koalicija na sopstvenu inicijativu poziva.

Broj od 1.417 ubijenih civila, koji je naveo savez, veoma se osporava. Istraga New York Times-a od 20. decembra, zasnovana na ispitivanju 1.300 izveštaja Pentagona, dovela je do zaključka da je „američki vazdušni rat bio obeležen nepotpunim obaveštenjima, brzo ispaljenim i nepreciznim raketama i pogibijom hiljada civila među kojima je mnogo dece \“. Mi smo takođe proučili te zaključne izveštaje i pokazalo se da se često smrt desetine civila priznaje mnogo kasnije nakon događaja, što navodi na pomisao da broj od 1.417 žrtava nije konačan.

Na primer, trebalo je sačekati septembar 2019. godine i podatke koje je objavila britanska NVO Airwars, specijalizovana za analizu vazdušnih bombardovanja, da bi koalicija priznala da je 5. aprila 2017. godine u bombardovanju „minobacačkog položaja Daeša u Al Šafi“ šesnaest civila „nehotično smrtno stradalo“. U istom dokumentu se može pročitati da je 16. jula 2018. godine u Deir ez Zoru „koalicija izvela vazdušni udar na Daešovu fabriku eksploziva“ tokom kog su „nažalost, od posledica napada, život izgubila dva civila“. Tako se, na isti način, iz jednog izveštaja iz maja 2019. godine saznaje da prilikom vazdušnog udara dronom na obaveštajni centar u Mosulu tri godine ranije, 9. aprila 2016. godine, nije nastradao jedan, kako se u ono vreme tvrdilo, već „pet civila“ koji su ubijeni „nepažnjom i zato što su se našli u blizini mesta udara“.

Koalicija uverava da želi da bude transparentna i da je na raspolaganju „da radi sa svima koji iznose optužbe ili dostavljaju nove, verodostojne informacije“; u svakom slučaju, više NVO navodi da je broj civilnih žrtava daleko veći. Tako je Sirijska mreža za ljudska prava (SNHR), organizacija koju je osnovala sirijska opozicija režimu iz Damaska i akreditovana pri UN, do sada zabeležila 3.047 civilnih žrtava. Sirijska opservatorija za ljudska prava (SOHR), organizacija sa sedištem u Londonu, tvrdi da je, prema njenim izvorima, za šest godina napada ubijeno 3.847 civila, među kojima je više od hiljadu dece.

NVO Airwars — koju uglavnom finansiraju humanitarni fond Džozef Rauntri i fondacija Open Society (Otvoreno društvo), koju je osnovao Džordž Soros, — ustanovila je mnogo veći zbir. Svrstavajući nesreće prema nivou verodostojnosti — informacija se smatra pouzdanom ako ima „dva verodostojna izvora“, NVO procenjuje da je u Iraku i Siriji u bombardovanjima koalicije ubijeno između 8.317 i 13.190 civila. Broj ubijene dece bi bio između 1.765 i 2.363. Od tog ukupnog broja, Airwars tvrdi da je identifikovao 3.715 osoba. Njihova imena, priče očevidaca i izvori su dostupni na internet sajtu organizacije. Uzimajući u obzir događaje koji još nisu potkrepljeni dokazom ili svedočenjem, ta NVO tvrdi da je zbir još veći i da iznosi između 19.284 i 29.643 žrtve, što je, uzimajući višu procenu, dvadeset puta više od zvaničnog broja koji priznaje međunarodni savez.

Evo pojedinosti jednog incidenta koji je dokumentovao i prijavio Airwars a koji je koalicija u maju 2019. godine ipak proglasila za „neverodostojan“. NVO je pomenuti događaj nazvala „slučaj 1396 “. U Raki 20. avgusta 2017. godine tri nedelje besni bitka za preuzimanje najvećeg grada u Siriji u rukama Islamske države. Međunarodni savez vazdušnim napadima podržava Sirijske demokratske snage (SDF, arapsko-kurdska koalicija, saveznik međunarodne koalicije) koje se na tlu bore protiv džihadista; Moskva i Damask ne učestvuju. Od deset sati ujutru, više poruka upozorenja na Facebook-u i Twitter-u javlja o bombardovanju četvrti El Badu. Na internet profilima kruži broj od četrdeset do pedeset mrtvih: Sirijci se većinom predstavljaju kao aktivisti ili novinari. U sedamnaest časova, lokalni medij Euphrate Post objavljuje fotografije grupe zgrada sravnjenih sa zemljom, na više stotina kvadratnih metara. Sat vremena kasnije, SOHR daje privremeni broj od dvadeset troje mrtvih. Na kanalu YouTube se pojavljuje video-snimak koji ne može da se proveri. Na njemu se vidi nekolicina poginule dece kako leži na tlu, ruševine kuća koje kao da su uništene snažnom eksplozijom. Svi ti izvori navode da je odgovorna međunarodna koalicija.

Iako je po svemu sudeći grupa zgrada sasvim zbrisana sa karte, što zaista i dokazuju satelitski snimci sa Gugla — jedan snimljen dan ranije, drugi dan kasnije — koalicija nikada nije priznala taj incident. U izveštaju iz maja 2019. godine o civilnim žrtvama u svojim intervencijama, povodom bombardovanja El Badua koalicija kratko odgovara: „Nakon ispitivanja svih raspoloživih snimaka udara, utvrđeno je da je verovatnije [„more likely than not“] da civili nisu bili žrtve udara koalicije.“ Njihova pres-služba nam je potvrdila da je incident iz El Badua, koji je Airwars dokumentovao pod nazivom „slučaj 1396“, upravo taj koji se u izveštaju opovrgava. Dakle, zvanično, međunarodna koalicija nije izvela bilo kakvo bombardovanje 20. avgusta ujutru u blizini narečene četvrti. „Činjenicu da je koalicija odbacila jedan događaj kao ’neverodostojan’ ne bi trebalo (…)

Obim celog teksta : 3 771 reči.

Ovaj tekst je rezervisan za pretplatnike

Izaberite svoju formulu pretplate i kreirajte svoj profil
Pretplati se
Pretplaćeni ste? Konektujte se kako biste pristupili tekstovima online
Identifikujte se

Damjan Lefokonije

je novinar.
PREVOD: Milina Janković

Podeli ovaj tekst