Pretplata Donacije
sr | fr | en | +
Accéder au menu

„EPILOG 1989. GODINE: DRUGA VELIKA DEPRESIJA“

Tržišna ekonomija vodi nužno u prosperitet?

Dok je Istočni blok kopnio zaglibljen u razornoj ekonomskoj krizi, američki esejista Fransis Fukujama najavio je „kraj istorije“ i planetarnu pobedu liberalizma. Posledice „šok terapija“ pokazale su sav besmisao te predikcije

JPEG - 528.6 kio
@Yazid N

Sve je počelo 1989. godine, kada se razdragana gomila popela na Berlinski zid, koji je odjednom izgubio sav smisao. Komunistički režimi počeli su da se urušavaju, od Poljske do Bugarske. Nekada autokratske države sada su organizovale slobodne izbore, sovjetska zastava nestala je sa Kremlja… Hladni rat ušao je u završnicu na neočekivan način: vreme je bilo za optimizam i veru u to da će budućnost doneti veći prosperitet.

Građani zemalja Istočnog bloka divili su se dolasku demokratije, ukidanju ograničenja na kretanje, kraju sveprisutnog nadzora i maltretiranja u ime bezbednosti. Slobodno tržište trebalo je da zameni zastarele državne kompanije i otpočne eru privrednog rasta. Uskoro će uslediti doba masovne potrošnje, kojoj su se nadali narodi iscrpljeni nestašicama i stajanjem u redovima. Naravno, uništavanje planske ekonomije okončaće i garanciju zaposlenja. To će odzvoniti kraj društva koje je pružalo socijalnu sigurnosnu mrežu namenjenu pokrivanju osnovnih potreba svih. Ipak, građanima je obećano da će sve biti u redu. Nemački kancelar Helmut Kol je 1. jula 1990. godine obećao putem televizijskog obraćanja: „Niko neće biti u lošijoj situaciji nego pre, a mnogi će biti u boljoj.“

Stvari se, međutim, nisu odvijale po planu. U većini bivših socijalističkih zemalja, nakon kolapsa SSSR usledio je duži i dublji ekonomski pad od Velike depresije iz 1930-ih godina. Taj preokret razorio je živote 420 miliona ljudi, odnosno 9% svetske populacije. U 27 postkomunističkih zemalja koje smo proučavali zajedno s Majklom A. Orenstejnom, 47% stanovništva palo je ispod granice siromaštva, koju je za taj region postavila Svetska banka (5,50 dolara dnevno), tokom deset godina nakon prelaska na kapitalizam.

U proseku za centimetar niži

Ovaj slom ostavio je tragove i na telima ljudi. Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) ustanovila je 2017. godine da su deca rođena početkom 1990-ih bila u proseku niža za jedan centimetar u (…)

Obim celog teksta : 804 reči.

Ovaj tekst je rezervisan za pretplatnike

Izaberite svoju formulu pretplate i kreirajte svoj profil
Pretplati se
Pretplaćeni ste? Konektujte se kako biste pristupili tekstovima online
Identifikujte se

Kristen R. Godsi

je profesorka Ruskih i istočnoevropskih studija, članica Diplomske grupe za antropologiju, na Univerzitetu u Pensilvaniji. Koautorka knjige, uz Mitchella A. Orensteinoma, Taking Stock of Shock. Social Consequences of the 1989 Revolutions, Oxford University Press, 2021.
PREVOD: Matija Medenica

Podeli ovaj tekst