Pretplata Donacije
sr | fr | en | +
Accéder au menu

U NASTAVKU: Krivično gonjenje koje izaziva debate u Francuskoj

Većina stručnjaka smatra da su postojeći pravni alati dovoljni za strožije kažnjavanje osoba krivih za ubistvo na osnovu pola. Međutim, usvajanje zakona „stop femicidu“ u Belgiji moglo bi inspirisati buduće pravne akte

U Parizu, od trga Nacija do trga Republike, nekoliko desetina hiljada ljudi je 25. novembra 2023. godine učestvovalo u protestima povodom Međunarodnog dana borbe protiv nasilja nad ženama. U pozivu na protest, #NousToutes, jedna od organizacija koja organizuje manifestacije, traži da se femicidi uvrste u krivični zakonik. „Pravno kvalifikovanje femicida je izuzetno važan simbolički korak“, ističe Mael Noar, članica nacionalne koordinacije #NousToutes. Paradoksalno, dok femicid nikada nije bio više prisutan u medijskom i političkom prostoru, strukture koje aktivno zagovaraju njegovo kriminalizovanje ostaju prilično manjinske: ONU Femmes France je 2019. godine pokrenula na društvenim mrežama hešteg #LeFeminicideDansLaLoi (#FemicidUZakonu), a Osez le féminisme! (OLF) im se pridružio nakon objavljivanja svoje peticije „Priznajmo femicid“ 2014. godine.

Međutim, većina velikih francuskih udruženja za borbu protiv porodičnog nasilja, ista ona koja su se intenzivno mobilisala za jačanje pravnog okvira tokom poslednjih trideset godina, za sada se ne angažuju za uvrštavanje femicida u krivični zakonik. „Nemam jasnu poziciju“, priznaje Ernestin Rone, predsednica udruženja l’Observatoire des violences envers les femmes de Seine-Saint-Denis, koju smo kontaktirali telefonom u jesen 2023. godine. „Danas je ključna tema za mene pitanje ostvarivanja roditeljskih prava kada jedan od roditelja ubije drugog“. U isto vreme, Klemans Pažo, generalna direktorka Nacionalne federacije centara za prava žena i porodica, dodaje: „Prvi izazov je edukacija, posebno kroz obuku policijskih i pravosudnih službenika“, iako se takav projekat čini „veoma jakim sa simboličkog stanovišta“, direktorka je svesna i ustavnih izazova koje to podrazumeva.

Šta je sa prekidom jednakosti između muškaraca i žena?“, postavlja pitanje Odri Darsonvil, profesorka krivičnog prava na Univerzitetu Paris Nanterre, podsećajući da je princip jednakosti pred zakonom za sve građane i građanke fundamentalna tačka u Ustavu. Ona je „rezervisana“ prema ideji odvojenog krivičnog dela femicida, navodeći primer (…)

Obim celog teksta : 1 024 reči.

Ovaj tekst je rezervisan za pretplatnike

Izaberite svoju formulu pretplate i kreirajte svoj profil
Pretplati se
Pretplaćeni ste? Konektujte se kako biste pristupili tekstovima online
Identifikujte se

Loren Dejkar

PREVOD: Milan Zarić

Podeli ovaj tekst