Pretplata Donacije
sr | fr | en | +
Accéder au menu

EKONOMSKI RAST KAO POTPORA DRUŠTVENOM KONZERVATIZMU

Zašto Poljaci glasaju za desnicu

Izbor nacionaliste Karola Navrockog za predsednika Poljske ogleda duboku političku polarizaciju u zemlji. Mogućnost da predsednik koristi pravo veta ili se osloni na Ustavni sud najavljuje zaoštrene odnose s proevropskim liberalnim premijerom Donaldom Tuskom, čija politika sve više deluje otuđeno od radničkih i siromašnijih slojeva društva

JPEG - 255.7 kio
@Andrew Keymaster

Godinu i po nakon što je izgubila većinu u Sejmu, ultrakonzervativna stranka Pravo i pravda (PiS) zadržala je mesto predsednika Republike zahvaljujući tesnoj pobedi (50,9% glasova) Karola Navrockog, koji je na toj funkciji nasledio Andžeja Dudu. Gradonačelnik Varšave Rafał Šaskovski, kojeg je podržavala Građanska koalicija i predsednik Saveta ministara Donald Tusk, nije uspeo da ga porazi, što bi moglo dodatno zaoštriti kohabitaciju na vrhu vlasti i blokirati ključne reforme liberalne vlade koju čini savez od desnog centra do levice. Tim pre što je prvi krug obeležen uspehom kandidata koji su još desnije od PiS-a: Sławomir Mencen iz ekstremno desne Konfederacije osvojio je 14,8% glasova, a monarhista Grzegorz Braun 6,3%.

Potisnuta s desna, stranka Pravo i pravda mogla bi se udaljiti od svoje „socijalne“ linije, koja je inspirisala više zakona donetih između 2015. i 2023. Njena najprepoznatljivija mera ostaje program „500+“, porodični dodatak u iznosu od 500 zlota (117 evra) mesečno po detetu, uveden 2016, a koji danas iznosi 800 zlota (187 evra), bez obzira na primanja. Pobjeda Karola Navrockog ukazuje na jačanje ekonomski liberalnijeg krila unutar PiS-a. O tome svedoče i njegove izjave tokom kampanje, kao i obećanja poreskih olakšica za najbogatije, odnosno protivljenje uvođenju poreza na imovinu. Pred drugi krug izbora, ultrakonzervativni kandidat preuzeo je predloge Sławomira Mencena — odbacivanje bilo kakvih novih poreza ili taksi, zakona koji bi mogli uticati na poslovni prihod, kao i protivljenje slanju trupa u Ukrajinu i njenom priključenju NATO-u.

U tom svetlu može delovati iznenađujuće što je više od 80% poljoprivrednika, 69,3% radnika i 64,3% nezaposlenih glasalo za Navrockog. Detaljni rezultati prvog kruga dodatno potvrđuju ovaj trend: kandidati Magdalena Biejat (4,23%, za Levicu) i Adrian Zandberg (4,86%, za Levicu zajedno) dobili su tek marginalnu podršku u ovim društvenim grupama. One su u velikoj meri dale prednost Mencenu, uprkos njegovim zalaganjima za privatizaciju obrazovanja i uvođenje izuzetno regresivnog (…)

Obim celog teksta : 976 reči.

Ovaj tekst je rezervisan za pretplatnike

Izaberite svoju formulu pretplate i kreirajte svoj profil
Pretplati se
Pretplaćeni ste? Konektujte se kako biste pristupili tekstovima online
Identifikujte se

Jan Radomski

je sociolog, predaje na Univerzitetu Adama Mickijeviča u Poznanju.

Podeli ovaj tekst