Pretplata Donacije
sr | fr | en | +
Accéder au menu

U TBILISIJU, IZBRISANA MODERNOST

Postkomunistička Gruzija i zaboravljeno nasleđe

Gruzija je posle raspada SSSR-a s prezirom gledala na modernističke građevine iz sovjetskog perioda. A one su svedočile o stvaralačkoj arhitektonskoj imaginaciji, izraženom estetskom senzibilitetu i brizi za zajedničko dobro i društvenu korisnost. Danas ih nekolicina entuzijasta pokušava spasiti od propadanja i zaborava

JPEG - 642.7 kio
@Henri Bergius

U Gruziji je većina znamenitih građevina iz kasnog perioda takozvanog „modernizma“ u arhitekturi, podignutih između 1960. i 1990. godine, srušena. Raspad sovjetskog bloka pratio je uspon korupcije i talas privatizacija. U takvim okolnostima, očuvanje nacionalne kulturne baštine našlo se na samom dnu liste prioriteta vlasti. Veliki deo arhiva povezanih sa građevinskim projektima iz sovjetske ere tada je nestao.

Tri lokalne arhitektkinje danas nastoje da isprave ovu situaciju. Godine 2020. osnovale su Arhitektonski arhiv Tbilisija (TAA), strukturu koja se oslanja na Bijenale arhitekture u glavnom gradu, pokrenut tri godine ranije. Na svojoj onlajn platformi, Natija Abasačvili, Mariam Gegidze i Nino Čačhijani prikupljaju svu građu povezanu sa kasnim sovjetskim modernizmom, čije su forme izražavanja bile naročito bogate u Gruziji tokom poslednje tri decenije postojanja SSSR-a.

To obuhvata fotografije, skice, originalne crteže, rukom pisane beleške i građevinske planove“, objašnjava Gegidze, doktorantkinja Tehničkog univerziteta u Berlinu. „Arhitektonski arhiv Tbilisija je istovremeno onlajn kolekcija i informativna platforma, na gruzijskom i engleskom jeziku. Predstavljamo projekte, biografije i radove arhitekata koji su uglavnom delovali u glavnom gradu. Naš cilj je da povećamo vidljivost i unapredimo razumevanje lokalnog arhitektonskog nasleđa, posebno onog iz kasnog sovjetskog perioda, koje je danas izuzetno ugroženo.“

Generacija arhitekata koja je oblikovala taj period postepeno nestaje“, nastavlja Gegidze. „Zajedno sa nasleđem koje su ostavili za sobom. Nažalost, u Gruziji ne postoji nijedna specijalizovana institucija koja bi mogla da ga valorizuje i sačuva. Istražujući, analizirajući i izlažući te retke dokumente, nadamo se da ćemo uticati na javnu raspravu o ovom arhitektonskom stilu. I da ćemo doprineti njegovoj zaštiti.“ TAA treba da omogući međunarodnoj publici da bolje razume dinamike i estetske razloge koji su obeležili sovjetski kasni modernizam, jedan široko potcenjen segment evropskog kulturnog nasleđa. U saradnji sa poznatom kustoskinjom Nini Palavandišvili, arhitektkinje TAA uspele su, na primer, da pronađu jedinstvene dokumente o najčuvenijoj zgradi tog perioda: Ministarstvu za izgradnju puteva (1975), koje se pojavljuje u nekoliko ilustrovanih knjiga s početka 2010-ih o arhitekturi istočnog bloka. Zahvaljujući potomcima arhitekata Giorgija Čahave i Zuraba Džalaganije, koji su im otvorili svoje privatne arhive, tim je došao i do dragocenih izvora o izgradnji zdanja koje, renovirano, danas služi kao sedište Banke Gruzije.

Ali tri zaljubljenice u arhitekturu, koje stoje iza TAA, pronašle su i podatke o uništenim zgradama, pre nego što su im dale novi život putem svoje platforme. Na primer, impozantni kompleks koji je obuhvatao robnu kuću, stanicu metroa i pozorište na spoju Trga slobode i Rustavelijeve ulice, a koji je predstavljao gruzijsku varijantu sovjetskog kasnog modernizma i koji je srušen da bi na njegovom mestu bio izgrađen tržni centar između 2015. i 2017. godine.

Planetarijum smešten na grebenu Mtacminde, iznad glavnog grada, takođe više ne postoji. Izgradili su ga Aleksandre Žibladze i Madlena Komahidze 1960. godine, na prelazu između socijalističkog klasicizma i sovjetskog kasnog modernizma, a srušen je krajem 1990-ih. TAA pruža njegov detaljan opis, kao i retke istorijske fotografije.

Kompleks za vodene sportove Laguna Vere (u Tbilisiju) zauzima važno mesto u aktuelnoj (…)

Obim celog teksta : 1 651 reči.

Ovaj tekst je rezervisan za pretplatnike

Izaberite svoju formulu pretplate i kreirajte svoj profil
Pretplati se
Pretplaćeni ste? Konektujte se kako biste pristupili tekstovima online
Identifikujte se

Jens Maling

je novinar.

Podeli ovaj tekst