Pretplata Donacije
sr | fr | en | +
Accéder au menu

VAŠINGTON, „PRIJATELJ” PO SVOJIM PRAVILIMA

Američko mešanje u brazilske izbore

Vašington se decenijama upliće u političke prilike u Brazilu, a kampanja pred opšte izbore 4. i 25. oktobra još jednom je to potvrdila. Pobeda krajnje desnog kandidata Flavija Bolsonara, koji uživa podršku Trampove administracije, promenila bi odnos snaga u regionu u korist Bele kuće i njenog pokušaja da ponovo učvrsti američku kontrolu nad Latinskom Amerikom

JPEG - 191.9 kio

„Primite moje najiskrenije čestitke povodom stupanja na dužnost predsednika Sjedinjenih Država Brazila.” Drugog aprila 1964, svega dva dana nakon vojnog udara kojim je svrgnut laburistički predsednik Žoao Gular, njegov američki kolega postao je prvi strani šef države koji je priznao nove vlasti. U žurnom pismu Lindon Džonson obraća se tada predsedniku Poslaničkog doma Paskvalu Ranijeriju Maziliju, kome je Kongres, pod pritiskom brazilske vojske, upravo poverio dužnost predsednika Republike. Petnaest dana kasnije Mazili predsedničku funkciju neposredno predaje maršalu Umbertu Kastelu Branku. Vojna diktatura useljava se u palatu Planalto u Braziliji i tamo ostaje sve do 1985. Uz blagoslov Vašingtona.

Gular, koji je došao na vlast 1961, nameravao je da sprovede agrarnu reformu i opsežnu nacionalizaciju strateških preduzeća u nizu sektora, od nafte i energetike do rudarstva i telekomunikacija, što je podrazumevalo eksproprijaciju dominantnih američkih kompanija. Želeo je i da vodi „nezavisnu spoljnu politiku”. Brazilija je krajem 1961. obnovila diplomatske odnose sa Sovjetskim Savezom, prekinute još 1947, i započela prve trgovinske razmene sa maoističkom Kinom. Nekoliko meseci kasnije, kada je Gular odbio da podrži američku politiku prema Kubi, za Vašington je to već bilo previše.

Uspeh pučista 1964. u velikoj meri dugovao se radu Centralne obaveštajne agencije (CIA) i Američke agencije za međunarodni razvoj (USAID). Tokom parlamentarnih izbora u oktobru 1962. te institucije finansirale su opozicione snage koje su se suprotstavljale Gularovoj vladi, pripremajući teren za kasniji izlazak vojske na scenu. Pobedi zaverenika doprinela je i aktivnost američkog ambasadora Linkolna Gordona, kao i njegovog vojnog atašea, pukovnika Vernona Voltersa, ličnog prijatelja maršala Branka. Obojica su mesecima pomno pratila pripreme zaverenika.

Prošla vremena, neki drugi svet? Nesumnjivo. Hladni rat je završen. Od početka XXI veka Brazil pripada krugu novih svetskih sila. Kao najveća ekonomija Latinske Amerike, zemlja bi u narednim godinama mogla da postane najveći svetski izvoznik poljoprivrednih proizvoda, ispred Sjedinjenih Država. Zahvaljujući ogromnim prirodnim bogatstvima, među kojima su najveće svetske rezerve slatke vode, druge po veličini rezerve retkih zemalja, kao i velike zalihe ugljovodonika i ruda, Brazil se redovno, kao i 2026, svrstava među deset najvećih ekonomija sveta.

Brazil je jedan od osnivača BRIC-a, zajedno sa Rusijom, Indijom i Kinom, kojima se ubrzo pridružila Južna Afrika. Član je i G20 i raspolaže diplomatskom mrežom koja obuhvata više od dve stotine zemalja. Kina je još 2009. postala njegov najveći trgovinski partner. Brazil danas u Kinu izvozi više nego u Sjedinjene Države i Evropu zajedno. Uljane kulture, pre svega soja, zatim poljoprivredni proizvodi, meso, nafta i rude čine glavninu onoga što Brazilija isporučuje drugoj najvećoj svetskoj sili. Trgovinska razmena dve zemlje dostigla je 2025. godine rekordnih 171 milijardu dolara, dok je Brazil postao najveće odredište kineskih investicija u svetu, naročito u infrastrukturu i energetsku tranziciju.

Operacija ekonomskog rata

Prva dva predsednička mandata levičara Luiza Inasija Lule da Silve, poznatog kao Lula, od 2003. do 2011, kao i mandati njegove naslednice Dilme Rusef, prekinuti njenim opozivom 2016, dodatno su podstakli takav razvoj u okviru strategije diversifikacije koja je po svojim osnovnim načelima podsećala na onu koju je svojevremeno zagovarao Gular. Takvoj politici išao je naruku ulazak Kine u Svetsku trgovinsku organizaciju 2001. i otvaranje njenog ogromnog tržišta za brazilske proizvode, neophodne za kineski razvoj. Pogodovao joj je i pad američkog uticaja u regionu, u trenutku kada su se Sjedinjene Države zaplele u svoje krstaške pohode protiv terorizma. Ipak, nit američkog mešanja u brazilske poslove nikada nije prekinuta.

Godine 2013. uzbunjivač i bivši saradnik CIA Edvard Snouden otkrio je da američka Agencija za nacionalnu bezbednost (NSA) prisluškuje lične komunikacije Dilme Rusef, kao i više ministara i rukovodilaca Petrobrasa, nacionalne kompanije za naftu i (…)

Obim celog teksta : 1 958 reči.

Ovaj tekst je rezervisan za pretplatnike

Izaberite svoju formulu pretplate i kreirajte svoj profil
Pretplati se
Pretplaćeni ste? Konektujte se kako biste pristupili tekstovima online
Identifikujte se

Kristof Ventura

je novinar.

Podeli ovaj tekst