Pretplata Donacije
sr | fr | en | +
Accéder au menu

Antisemitizam, rasizam kao svaki drugi

Svet od sedmog oktobra svedoči porastu antisemitskih izjava i postupaka. Ovi rasistički ispadi uglavnom su povezani s tokom izraelsko-palestinskog sukoba. Međutim, do njih dolazi usred dugog perioda porasta opšte tolerancije u Francuskoj, a posebno prihvatanja Jevreja, uprkos tome što određeni stereotipi opstaju

JPEG - 780.9 kio
@Philippe Alcoy

U ovom „posebno teškom“ periodu, predsednik Nacionalnog konsultativnog odbora za ljudska prava (CNCDH), Žan-Mari Burguburu, izdao je 27. oktobra retko pisano saopštenje: „Pozivam sve političke aktere na uzdržanost i najveći oprez prilikom analize situacije. Podjednako pozivam i sve medijske aktere na ozbiljnost i uzdržanost.“ Na osnovu delatnosti CNCDH-a možemo da skorašnji porast antisemitskih postupaka stavimo u kontekst dugoročnog trenda ka sve većem stepenu tolerancije među francuskom populacijom. Međutim, ovaj poziv na oprez i nijansirano pristupanje temi nije daleko odjeknuo.

Ministar unutrašnjih poslova, Žeral Darmanan, izjavio je osmog novembra pred Senatom da su službenici policije i žandarmerije izvršili 518 hapšenja u roku od mesec dana: „Apsolutno je tačno da u ovom trenutku svedočimo velikom porastu antisemitskih dela“, konstatovao je. „1.159 antisemitskih dela zabeleženih od sedmog oktobra trostruko je više od zabeleženih antisemitskih dela počinjenih tokom čitave 2022. godine.“ Ministar je dodao da je preduzeo mere da „120 stranaca koji su uhapšeni“ zbog tih dela izgube boravišnu kartu. Takođe, policijska platforma Faros zabeležila je više od 7.700 prijava nezakonitog sadržaja na internetu.

Ova evidencija antisemitskih dela, koja se vode kao dela počinjena na verskoj osnovi, pati od nekoliko praktičnih nedostataka. „Osim rastegljivosti samog koncepta, nema dostupnih statističkih podataka o delima počinjenim na verskoj osnovi budući da za njih ne postoji odgovarajuća zasebna krivična kvalifikacija“, konstatovano je u izveštaju misije formirane na zahtev premijera Žana Kasteksa (1). Ministar unutrašnjih poslova koristi se podacima centralne službe za teritorijalno obaveštajne poslove (SCRT), koji se prikupljaju na osnovu informacija dobijenih od policijskih i žandarmerijskih službi, ali i uz saradnju verskih udruženja: Konferencije biskupa Francuske (CEF) i Službe za zaštitu jevrejske zajednice (SPCJ), proistekle iz jevrejskih institucija u Francuskoj. SCRT već nekoliko godina nema sagovornike među muslimanima.

SCRT ističe da uvek uzimaju u obzir kontekst kako bi što preciznije kvalifikovali događaje“, konstatovala je misija za dela počinjena na verskoj osnovi. Darmanan poredi broj dela evidentiranih od sedmog oktobra (1.518 do 14. novembra) s 436 dela zabeleženih tokom čitave prethodne godine. Tokom 2021. godine, SCRT je zabeležio 589 antisemitskih, 213 anti-muslimanskih i 857 anti-hrišćanskih dela – CNCDH je kritikovao ovaj poslednji podatak, budući da uključuje i uništavanje grobalja i crkava koje nije uvek povezano s religijom.

Jedina detaljna i javno dostupna godišnja evidencija antisemitskih dela ostaje ona koju vodi SPCJ (2), a čija preciznost ponekad predstavlja predmet osporavanja (3). Njihov poslednji izveštaj za 2022. godinu navodi 231 „napad na lica“ (uključujući jedno ubistvo, 42 „nasilna napada“ i (...)

Obim celog teksta : 1 338 reči.

Ovaj tekst je rezervisan za pretplatnike

Izaberite svoju formulu pretplate i kreirajte svoj profil
Pretplati se
Pretplaćeni ste? Konektujte se kako biste pristupili tekstovima online
Identifikujte se

Filip Dekam

PREVOD: Matija Medenica

Podeli ovaj tekst